-
Orwellov svijet životinja
-
Orwellov svijet životinja
O Georgeu Orwellu ukratko
George Orwell, rođen kao Eric Arthur Blair 1903. godine, bio je jedan od najistaknutijih engleskih autora, novinara i kritičara, posebno poznat po svojoj političkoj književnosti. Orwellova djela obuhvaćaju kritike političkih režima, socijalne nepravde i autoritarizma.
Povezuje ga se i s anarhistima, od trenutka kad je postao aktivni pokrovitelj SIA-e (Internacionalne antifašističke solidarnosti) koju su pokrenuli španjolski anarhisti. Unatoč tome, pretjerano bi ga bilo doista prozvati anarhistom, nego samo treba razumjeti okolnosti razvoja njegovih stavova. Potječe iz tzv. "niže više srednje klase", a u doba kad je studirao na Etonu anarhija je bila pomodna. Nakon što je sudjelovao kao mlađi časnik u Indijskoj imperijalnoj policiji, progovorio je o socijalizmu na sljedeći način: istinski ideali su pravda i sloboda, no zakopani su pod slojevima indoktrinacije, moraliziranja i partijskih prepucavanja. Orwell je sudjelovao u Španjolskom građanskom ratu - dobrovoljno se pridružio republikancima 1936. Iskustvo iz rata i spoznaja o totalitarnim režimima dodatno su oblikovali njegove stavove o političkoj korupciji i ideološkoj izdaji. Za španjolsku miliciju kaže da je bila neka vrsta mikrokozmosa besklasnog društva. U toj zajednici nije nitko mislio na osobnu korist, vladala je nestašica svega, a čovjek je tu mogao steći predodžbu o tome kako bi izgledale prve faze socijalizma. Stoga je njegova želja da vidi uspostavljanje socijalizma bila aktualnija nego prije. 1
Dva njegova najvažnija djela su Životinjska farma (1945.) i 1984. (1949.), oba oštre kritike totalitarizma i političke manipulacije. Životinjska farma je satirična alegorija o Ruskoj revoluciji i kasnijem usponu staljinizma, dok 1984. prikazuje potencijalno problematičan razvoj nadzora i kontrole države. Njegova djela ostaju utjecajna i odražavaju snažnu predanost socijalnoj pravdi i političkom integritetu.2
https://hr.wikipedia.org/wiki/George_Orwell#/media/Datoteka:George_Orwell_press_photo.jpg (17.4.2025.)
1 Vernon Richards, Colin Ward, Nicolas Walter: "George Orwell kod kuće i među anarhistima", DAF, Zagreb, 2016., str. 43
2Suresh M. Hosamani: “A Critical Analysis of George Orwell's Animal Farm”, Alochana Journal, vol 12(8), 2023. , str. 46
Fabula “Životinjske farme” na doslovnoj razini
Glavna tema romana je pobuna životinja protiv farmera. Predvodnici revolucije su svinje koje na početku zagovaraju jednakost svih životinja. Svinja Major okupi sve životinje na farmi i počne im govoriti o revoluciji i slobodi od ugnjetavanja farmera. Životinje se pobune i potjeraju farmera Jonesa. Svinje su počele držati glavnu riječ. Tijekom vremena su se međusobno posvađale i jedna od njih - Snowball protjerana je s farme i proglašena neprijateljem. Da bi druga svinja (Napoleon) ostala na vlasti, morala je držati ostale životinje u stalnom strahu od neprijatelja koji se je, naravno, nalazio među njima.3
Tijekom vremena vladajuće svinje su počele sebi davati povlastice i privilegije koje druge životinje nisu imale. Za svoj povlašteni položaj uvijek su imale opravdan razlog i upozoravale na neprijatelja da im skrenu pozornost od moguće spoznaje da ih varaju.
Tijekom godina životinjama na farmi je bilo sve teže, dok su svinje bile sve deblje i imale sve bolji i povlašteniji položaj. Unatoč represiji koje su svinje vršile nad ostalim životinjama, njihov vođa Napoleon bio je predstavljan kao dobar i onaj koji nesebično brine za druge.
https://kinoeuropa.hr/arhiva/program/zivotinjska-farma-50875 (17.4.2025.)
Iz animiranoga filma "Životinjska farma", redatelja Johna Halasa i Joya Batchelora, 1954.
3 Ivan Žganec: "Preporučujemo: 'Životinjska farma', George Orwell, https://www.centarkulture.com/preporucujemo-zivotinjska-farma-george-orwell/ (16.4.2025.)
Alegorijsko tumačenje “Životinjske farme”
“Životinjska farma” se definira kao kraći alegorijski satirički roman ili duža novela, a ima mnogo elemenata basne.
Basna kao književni žanr poznata je po svojoj moralističkoj prirodi i didaktičkoj usmjerenosti kroz očiglednu simboliku i diskurzivnu raznolikost. U njoj dolazi do “karnevaliziranja” teksta, pri čemu se doslovno značenje nadomješta skrivenim iz kojeg se izvodi moralna pouka. Satira je Orwelu kao i Bahtinu bila temeljno sredstvo za kritiku povijesnih i fikcionalnih stvarnosti kroz snagu humora, što ne samo da ističe njihovu sposobnost spajanja zabave i kritike, već i moć smijeha da razotkrije i ospori apsurde i nepravde svojeg vremena. 4
Spomenuto Orwellovo djelo duboka je kritika povijesti i retorike Ruske revolucije. Prikazuje dolazak na vlast diktatora Josifa Staljina. Na početku priče o Životinjskoj farmi, svinja Stari Major, koju sve životinje jako poštuju, govori o tome kako ih ljudi iskorištavaju i porobljuju, ističući da su oni razlog njihovih patnji i gladi. Orwell prikazuje nezadovoljstvo životinja, što paralelno odražava nezadovoljstvo ruskog naroda nakon ekonomske depresije. On sugerira da je pobuna jedina opcija – kao što je to bio slučaj s Ruskom revolucijom. U ovom romanu otpor gospodinu Jonesu otvorio je put za vlast u kojoj glavnu ulogu imaju svinje. Sukob koji je nastao između Lava Trockog i Staljina odražava se u rivalstvu između svinja Snowballa i Napoleona. Jasno je u oba povijesna i imaginarna slučaja da su idealisti (Trocki i Snowball) bili politički slabiji i na kraju izgnani iz revolucionarne države od strane nemilosrdnih (zlih i okrutnih) uzurpatora. Roman je pun ironije koja se ističe kao važna značajka djela.5
Orwell nije samo kritizirao komunističku državu SSSR-a već je upotrijebio svoju književnost kao oružje protiv njezinih zločina. Vjerovao je da tirani totalitarnih vlada koriste apsolutnu moć kako bi tlačili radničku klasu, što dovodi do korupcije i manipulacije narodom kako bi zadržali vlast. Totalitarno preuzimanje Životinjske farme kroz uspon svinje Napoleona do tiranije ogledalo je kontrole koju je imao Josif Staljin tijekom Ruske revolucije. Što je više moći Napoleon imao, to je bila veća njegova napast da iskorištava manje inteligentne životinje kako bi održao svoju dominaciju.6
4Raid Althagafy: “Chronotope of utopia: “A Bakhtinian reading in George Orwell’s ‘Animal Farm’ (1945.)”, Anafora, XI (1), 2024., str. 197
5Manahil Amir,Fathu Rahman, Anriadi:“Instruments of Symbolic Violence in George Orwell’s Animal Farm”, Journal of Language Teaching and Research, Vol. 13, No. 4, 2022., str.828
6http://www.biographyonline.net/socialism-george-orwell/ (17.4.2025.)
Autor prikazuje podmuklost i pokvarenost totalitarizma kroz npr. Napoleonovu pohlepnu krađu svježeg mlijeka i jaja. Napoleon svoje postupke opravdava vlastitom superiornošću, tvrdeći da je pametniji i da mu je potrebna veća moždana snaga. Žudnja za moći vodi do agresivnijih postupaka, uključujući stvaranje Sedam zapovijedi. On manipulira jezikom Zapovijedi kako bi sebi priskrbio više privilegija. Primjerice, Šesta zapovijed kaže da nijedna životinja ne smije ubiti drugu životinju. No kasnije je izmijenjena u: „Nijedna životinja ne smije ubiti drugu životinju – bez razloga.” Ove Zapovijedi bile su nepromjenjivi zakoni koje su životinje morale poštovati. Pokazuju kako su one ostale bez slobode mišljenja, a Napoleon je usadio svoje ideje u njihove umove i to su morali slijediti. Do kraja romana Napoleon je prekršio sva pravila – isključivo za vlastitu korist. Što je više moći imao, to je više postajao nemoralan. Orwell time pokazuje da, kada ljudi – ili u ovom slučaju životinje – bivaju potlačeni od strane vođe u totalitarnom društvu, postaju ravnodušni umjesto da se bore i izražavaju svoje mišljenje.
Još treba istaknuti da je najlakše širiti ideje manipulacijom informacijama. Napoleon koristi Squealera da širi laži o njegovom protivniku Snowballu kako bi utjecao na mišljenje životinja. U SSSR-u, Staljin je koristio slične taktike kako bi porazio svog suparnika Trockog. Napoleon naređuje Squealeru da širi dezinformacije i propagandu o Snowballovoj tobožnjoj izdaji tijekom rata. Squealer koristi taktike zastrašivanja i manipulaciju jezikom kako bi Napoleon izgledao kao borac za slobodu, iako zapravo guši slobodu.6
George Orwell:"Životinjska farma", izdanje Šarenog dućana, Korpivnica,2009.
6http://www.biographyonline.net/socialism-george-orwell/ (17.4.2025.)
Zašto je diktator u liku svinje?
George Orwell: "Životinjska Farma", Šareni dućan Koprivnica, 2009., str. 12.
Kako bismo odgovorili na to pitanje, moramo razmisliti o povijesti njezine simbolike u religiji i mitovima. Ponekad će nam se činiti da nema razloga da baš svinja bude izabrana kako predstavlja podmuklog i pokvarenog, nezasitnog vladara.
Svinja je u drevnom Egiptu, Siriji i Kini bila sveta životinja, simbol prosperiteta i sreće. U hinduističkoj se religiji pojavljuje kao avatar boga Višnua, a njezin je glavni simbol budistička božica Vajravarahi (Tibet, Nepal). Kod Kineza je ona simbol hrabrosti i blagostanja, strasti i naivnosti. U Japanaca je divlja svinja vrhovni bog rata. Na hilandarskoj ikoni, u desnom donjem kuti ikone Povratak bludnog sina Ocu naslikano je pet velikih svinja i dva mala prasca.
Kod židova i muslimana predstavljena je kao nečista životinja. U židovskoj je religiji bilo zabranjeno konzumiranje svinjskog mesa i uporaba svinjske masti. Tako je bilo i kod Asiraca, Egipćana i Babilonaca, a nisu ga jeli ni sljedbenici boga Atisa, narod Pesinusa te obožavatelji Adonisa. Kuran također zabranjuje jedenje svinjetine, kao i adventisti sedmog dana.
U kršćanstvu je svinja slika demona požude koji je zauzeo čovjeka, a u keltskoj je tradiciji svinjama dodijeljena uloga spasitelja cijelog odreda koji je završio na „posvećenoj“ zemlji.8
8Petar Džaja, Jozo Grbavac, Magdalena Palić, Zlatko Horvat, Krešimir Severin: “Životinje u religijama i mitologiji starih naroda (4. dio)” , Hrvatski veterinarski vjesnik, 31 (1), 2023., str. 73
Drugi važan element koji moramo uzeti u obzir su svinje kao životinje - njihove osobine, navike i ponašanje. Zanimljivosti o uobičajenom ponašanju svinja su sljedeće: mužjaci obično dominiraju nad ženkama, a odrasle jedinke dominiraju nad mladima. Svinje su borbene i u borbi se grizu i pokazuju agresivnost.
Majke u razdoblju dojenja pokazuju agresivnost, štiteći mladunčad. Do borbe za uspostavljanje hijerarhijske dominacije najviše dolazi kada se po prvi put pomiješa nepoznati broj svinja te se ta borba manifestira u vidu jakih napada usta na vrat i jakim udarima bočno.
George Orwell: "Životinjska Farma", Šareni dućan Koprivnica, 2009., str. 34
Nadalje, smatra se da su svinje inteligentne životinje. Posjeduju jedinstvenu sposobnost stjecanja znanja iz prošlih događaja, zadržavanja tog znanja i uspostavljanja poveznica između novih informacija i postojećih sjećanja. Imaju sposobnost prepoznavanja sebe te mogu razlikovati jedinke koje poznaju od onih koje ne poznaju, na temelju različitih podražaja.
Svinje su sposobne usvojiti perspektivu drugoga i stvoriti empatiju.
Mogu i manipulirati jedinkama iste vrste kako bi stekle prednost u socijalnim scenarijima traženja hrane. Svinje dakle pokazuju ponašanje i obrasce interakcije koji nalikuju onima opaženima kod primata.9
9Anna Rekiel, Marcelina Wieczorek, Justyna Więcek: „Cognitive processes, behaviour and intelligence of pigs, Rocz. Nauk. Zoot., vol. 50 (2), 2023., str. 133.-135
Zaključak o odabiru lika diktatora - sažetak i ideje
Svinja Napoleon predstavlja Staljina na smislen način, ako uzmemo u obzir tumačenje židova, muslimana, Asiraca, Egipćana i Babilonaca prema kojima je to nečista životinja.
U ovom slučaju svinja nije doslovce nečista, ali ima nečist, prljav um i loše namjere.
S obzirom na tradiciju, ne čude frazemi poput:
- valjati se kao svinja u blatu - uživati u nečem nemoralnom ili prepustiti se porocima.
- napraviti svinjariju - učiniti nešto nepošteno, bezobrazno, negativno.
- svinja i u svili ostaje svinja - bez obzira na skupocijen izgled, loše ponašanje uvijek izlazi na vidjelo.
Također, diktator mora biti inteligentan, uživjeti se u emocije i um drugih ljudi te znati njima manipulirati. Uvidjeli smo da svinje doista posjeduju određenu dozu inteligencije i emocionalnog doživljavanja, tako da Napoleon na razumljiv način to sve utjelovljuje. Ovdje osim Napoleona važnu ulogu ima i Squeleer, koji je bio zadužen za glasnogovorništvo.
George Orwell: "Životinjska Farma", Šareni dućan, Koprivnica, 2009., str. 102
Zadaci za rad u nastavi
Odredi koje bi od sljedećih usporedbi imale smisla i objasni zašto:
- čist kao svinja
- pametan kao svinja
- brz kao svinja
- druželjubiv kao svinja
Nacrtaj nekoliko životinja koje bi također mogle predstavljati diktatore i obrazloži svoj odabir.
Podijelite se u skupine. Neka svatko preuzme ulogu jedne životinje iz knjige "Životinjska farma". U svakoj skupini treba biti nekoliko životinja iste vrste. Navedite koje su vaše osobine (znajući, naravno, unaprijed već ponešto o ponašanju životinja kao što su kokoš, koza, magarac...). Nakon toga improvizirajte malu predstavu u kojoj će svaka životinja govoriti u skladu sa svojim karakterom. Tema predstave je "Tko od nas treba biti glavni?".