• Mate Balota - pisac iz naroda

Mate Balota pseudonim je književnika čije je pravo ime Mijo Mirković.

 

Pseudonim je preuzeo od marčanskog učitelja Benjamina Deprata, autora humoreski objavljivanih u Našoj slozi, a zatim u Hrvatskom listu. Pod tim pseudonimom Mirković je uz poeziju objavio i zavičajni književno-monografijski niz: Tijesna zemlja, Stara pazinska gimnazija i Puna je Pula     

 

 

  

https://en.wikipedia.org/wiki/Mate_Balota#/media/File:MateBalota.jpg

 

Depratov Mate Balota bio je poseban švejkovski tip, mnogo prije Švejka, nasmijan istarski seljak, koji postaje smiješan u uniformi austrijskog kavalerista.

Balota je jednom prilikom pisao Depratu i molio ga da mu pošalje svoje priloge. S obzirom da je Deprato imao sušicu, nije mu mogao odgovoriti. Nakon toga Mirković počinje pisati pod pseudonimom Mate Balote (između ostalih). Tek poslije Deprato je primijetio te Mirkovićeve priloge i reagirao.  Napomenuo je, ali više u šali, da u listu piše netko pod imenom Mate Balote onako kako on ne misli.1

 

1 Mate Balota: "Dragi kamen", akcentuirano izdanje, Amforapress Pula, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma "Mijo Mirković": Pula, 2023., str. 111

   BALOTINA SVESTRANOST

 

 

Bio je svestran čovjek od samoga djetinjstva, tako da ga ustvari i ne možemo okarakterizirati samo kao književnika. U prvoj biografiji tridesetih godina rečeno je da je Balota "ribar, mornar i fizički radnik", rođen u Raklju 28. rujna 1898. Osnovnu školu, koju je osnovao njegov otac, Ante Mirkovic-Gaspić, pohađao je u rodnom gradu.                                                                                      

https://en.wikipedia.org/wiki/Mate_Balota#/media/File:Mirkovic_and_family.jpg

Mate Balota s majkom i sestrama u Moravskoj       

                                                                                        

 

 

Mate Balota: „Od Raklja do Londre“, Mathias Flacius: Labin, 2011., str. 194.

Za studijskog boravka u Oxfordu 1935.

 

 

Gimnaziju je započeo u Pazinu, a završio u Zabrehu  u Češkoj. Školovanje je nastavio u Zagrebu, Beogradu, Frankfurtu, Berlinu i Bratislavi. Na Fakultetu za ekonomske i društvene nauke u Frankfurtu stekao je doktorat 1923. godine.      

 

       

Mate Balota: „Od Raklja do Londre“, Mathias Flacius: Labin, 2011., str.199

U vinogradu u Vantačićima 1962.

                                                                                                                                                                                                                     

 

      Već u dječačkoj dobi Mijo Mirković je radio na trabakulu koji je prevozio kamen za Anconu. Kasnije se zaposlio u kamenolomu, na željezničkoj pruzi, u tiskari... Po završetku školovanja bio je novinar, knjigovođa, profesor na fakultetu i dekan.1

 

 

Mate Balota: "Dragi kamen, prvo akcentuirano izdanje", Amforapress, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Pula, 2016., str.162.

Mate Balota s prijateljima Mirom Žmakom i Josipom Buićem na gucu „Kalavojna“ u Vantačićima 1939.

                                                                                                                                                                                                                                        

1 https://www.labin.com/lcplus/mate-balota--mijo-mirkovic-biografija-1138(23.10.2023.)

 

RANI RADOVI

 

 

Mate Balota je prvu pjesmu Kuraj napisao kad mu je bilo tek devet godina.


Pisao je o Istri, ali je bio daleko od nje. Pretpostavlja se da su mu tragedije i mukotrpan život ljudi koje je vidio u djetinjstvu  ostali u trajnoj, živoj uspomeni, a mučila ga je nostalgija za rodnim krajem.

https://croinfo.net/forum/index.php?topic=1964.60

Žena s preslicom u Medulinu 1864.

 

 

Kad sve to nije bilo dovoljno da se stvori živa i detaljna slika tog vremena, Balota se obraćao za pomoć svom prijatelju iz pazinske gimnazije Viktoru (Vitoriju) Vitoloviću. Vitolović je nakon gimnazije završio studij agronomije i radio kao profesor u Istri sve do Drugog svjetskog rata.1

Balota prikazom života običnih ljudi pruža uvid u istarsku kulturnu i povijesnu baštinu, ali iznosi i sveopće ljudske vrijednosti i fenomene. Za autora je zavičaj inspiracija i temelj  umjetničkog izražavanja.2

Balotin prvi članak, okrenut bijedi u Istri, bio je cenzuriran. Napisao ga je kad je kao mornar u Ratnoj mornarici upoznao autro-ugarske, pulske i ljubljanske ratne zatvore. Bio je između ostalog zatvorenik pod optužbom da je sudjelovao u presijecanju vojnog telefonskog voda.

 

Odlazak u partizane bio je logičan dio njegova puta i tu pokazuje također iskonsku vezu s malim čovjekom.

Mirković je pisao ekonomske studije i mnoga druga djela sa željom da svoje stvaralačke snage stavi u službu gospodarskog i društvenog razvoja naroda iz kojeg je potekao. U predgovoru monografije „Matija Vlačić Ilirik“ Balota kaže: „Pođe li za rukom piscu da ovom knjigom približi Matiju Vlačića Ilirika Hrvatskoj, a hrvatsku nauku, književnost i umjetnost Vlačiću, to znači i u nekoj mjeri približiti Istru Hrvatskoj i Hrvatsku Istri, bit će postignuta njena svrha."3

 


1  https://sapphoart.wordpress.com/2019/05/30/mate-balota-mijo-mirkovic-u-zbirci-dragi-kamen/ (23.10.2023.)

2  Marin Franičević: "Pjesnici i stoljeća", Mladost: Zagreb, 1974.,  str.209

3  Mate Balota: Na crvenoj istarskoj zemlji,Čakavski sabor; Otokar Keršovani; Istarska naklada; Edit: Pula; Rijeka, 1979.,  str. 10-11

Zadatak za učenike

Provjeri svoje predznanje o Baloti u ovom kvizu!

Kviz broj jedan: https://wordwall.net/resource/62773951/mate-balota-biografija
Kviz broj dva: https://www.labin.com/lcplus/mate-balota--mijo-mirkovic-biografija-1138 

ANEGDOTE O BALOTINOM ODNOSU PREMA KUHINJI

I.

Nakon vjenčanja (8. 9. 1924.) Mirković razgovara s tek vjenčanom ženom Stankom i razmjenjuje mišljenje o hrani te traži da jednom tjedno mora u prehrani biti grahorice (maneštre, grah, grašak i sl.), a ni u kojem slučaju ne dolazi u obzir da se jede gibanica jer je to živa mast. Žena Stanka se toga držala, ali je sa svojom majkom znala napraviti gibanicu za njihov gušt, jele bi je “kriomice’’ u kuhinji. Jednom prilikom Miji su bili došli nenadani gosti, a on je oko podne otišao u kuhinju i pitao: “Stanka imaš li što da ponudimo nenadanim gostima?’’. Stanka mu reče da nema, a Mijo pita neka da ono što jedu ona i njena majka Saveta. Kad je Stanka ponudila goste s gibanicom, Mijo joj reče: “Što to nikad ne spremaš. Baš je dobro, čak odlično!’’

 

II.

Mirković dolazi s posla pomalo nervozan i sjeda za stol, a žena mu poslužuje sarmu uvjerena kako je to svoje omiljeno jelo dobro napravila. Mijo počinje jesti i uskoro odgurne tanjur govoreći da je sarma sama mast te odlazi u drugu sobu. Uskoro dolazi i sjeda za stol Saveta, majka žene Stanke, te počinje jesti sarmu, a Stanka plače pa je majka pita što joj je. Stanka kaže kako joj muž nije zadovoljan sa sarmom. Na to će njezina majka: “Ima pravo čovjek, sarma je posna, sve škripi pod zubima!’’. U takvim razlikama u odnosu prema hrani živjela je novoosnovana obitelj Mirković.

 

III.

Mirkoviću se rodio prvi sin Marko i dobio ime prema svomu pradjedu, odnosno očevu djedu Marku. U Aleksincu su bili: roditelji, baba Saveta i baba Mara, koja je došla čak iz daleke Italije da vidi svoga prvoga unuka. Prolazili su dani sa stalnim jelima u kojima je prevladavalo meso pa se baba Mara zaželila zelenoga radića te je stoga nabrala na livadi divljega radića i spravila salatu. Kad je počela jesti, baba Saveta se prekriži i u čudu reče: “Ljudi božji, ljudsko čeljade pa jede travu!’’. Još jedna velika razlika u odnosu na ishranu.

 

 

Ulomci dnevnika preuzeti su iz: A. T. Mirković: "Crtice i anegdote iz života Mije Mirkovića/ Mate Balote", XV. godina, svezak 1., Rijeka, 2010. str. 19-56.

 

 

https://pixabay.com/photos/soup-vegetable-soup-minestrone-8021566/

 

 

https://pixabay.com/photos/minestrone-soup-vegetable-soup-74303/

ISTARSKA KUHARICA: ŠTO BI PREPORUČIO MATE BALOTA?

 

Maneštra, najpoznatije istarsko jelo "na žlicu", duboko je ukorijenjena u kulinarsku tradiciju Istre. Osnovu svake istarske maneštre čine kuhani krumpir i grah, kojima se, osim suhog mesa, dodaje i nešto od sezonskog povrća, po čemu će se tako pripravljena maneštra i zvati: maneštra od bobići - od mladog kukuruza, maneštra od jačmika - od ječma, maneštra od slanca - slanutka, maneštra od koromača...

 

Kada se za pripravu maneštre koristi kiseli kupus ili kisela repa, tada govorimo o joti, tipičnom zimskom pijatu.

 

Posebna karakteristika istarskih maneštri je začinjanje "peštom". Pešt se priprema tako da se zajedno dobro "iskoše" panceta (suha slanina), češnjak i list peršina te se tako pripremljena pastasta masa doda u maneštru na samom početku kuhanja da bi se slanina dobro raskuhala.

 

Dodatna značajka istarskih maneštri bila je da se točno znalo koja vrsta suhog mesa, isključivo svinjskog, ide u koju maneštru. Najčešće korišten i najcjenjeniji "dodatak" maneštri bila je suha kost od pršuta.

 

No, ako se već moglo birati, onda: u jotu se obavezno stavljala suha panceta, uz slanac - suha svinjska rebra, uz jačmik - suhe svinjske nogice, uz koromač - suhi svinjski jezik...1

1https://www.istra.hr/hr/gourmet/istarska-kuhinja/3575(30.10.2023.)

 

 

MANEŠTRA OD BOBIĆI

Sastojci:

Za 4 osobe:

6 dag mladog kukuruza

25 dag graha

2 krumpira

20 dag pancete

6 režnjeva češnjaka

1 vezica peršin

kost od pršuta

sol i papar

Upute za pripremanje:

Grah namočiti preko noći, ocijediti i preliti hladnom vodom. Kuhati desetak minuta, procijediti, preliti vrelom vodom, dodati kost od pršuta i staviti kuhati. Kad grah omekša, dodati krumpir narezan na kockice i mladi kukuruz. Dodati "pešt": pancetu, češnjak i peršin sitno isjeckati i dobro izmiješati u jednoličnu smjesu. Kad su svi sastojci skuhani, izvaditi kost od pršuta, odvojiti meso od kostiju i vratiti u juhu. Posoliti i popapriti.

 

JOTA

Sastojci:

Za 4 osobe:

20 dag graha

20 dag krumpira

20 dag kiselog kupusa

6 dag slanine - hamburgera

1/2 glavice luka

1 žlica brašna

3 režnja češnjaka

1 lovorov list

1 žlica koncentrata rajčice

20 dag suhe svinjetine

sol i papar

Upute za pripremanje:

Grah namočiti preko noći u vodi, ocijediti i skuhati. Zasebno skuhati kiseli kupus i krumpir. Ukoliko se priprema jota sa svinjskim mesom, meso treba skuhati s kiselim kupusom. Slaninu narezati na kockice i popržiti na vlastitoj masnoći. Dodati sjeckani luk i češnjak. Posipati brašnom, popržiti i zaliti s malo vode. Na zapržak izručiti kuhani grah, krumpir i kupus, lovorov list i koncentrat rajčice, preliti vodom i prokuhati. Posoliti i popapriti. Kad je juha prokuhala, skinuti je s vatre i poslužiti.2

 

https://www.gastronaut.hr/recepti/istarska-kuhinja/(30.10.2023.)

ŽIVOT NA SELU

   (OD SREDINE 19. DO PRVIH DESETLJEĆA 20. ST.)

 

Balota u Tijesnoj zemlji opisuje selo kao zatvorenu cjelinu koja ne želi imati veze s gradom, a na više mjesta je istaknuta negativna uloga novca u životu seljaka, kaže Josip Milićević. Seljaci su tradicionalno jedan drugom za uslugu umjesto novca davali poljoprivredne proizvode ili stoku, a nekad uzvraćali i radom ili volovskom zapregom. Lončari su npr. nosili proizvode po čitavoj Istri i mijenjali ih za žito ili grah.

S novcem je povezan i dug. On je najčešće nastajao gradnjom kuće i početkom novog braka. Povećavao se različitim porezima i obavezama, ali i prijevarama trgovaca, odvjetnika i zelenaša.  Ako se dogodi krađa, jedino imućniji seljaci mogu pomoći siromašnijim.1

 

 

     Balotina seoska rodna kuća u Raklju

 

„Sutra se to može svakome desiti. A tako biva i kad se zapali kuća, sijeno, kad udari strijela.“2

 

Josip Milićević:“Narodni život i običaji u djelima Mate Balote“, u: Književno djelo Mate Balote, Matica hrvatska: Zagreb, 1998., str. 199

 

2 Mate Balota: „Tijesna zemlja“, Istarska nakladna zadruga: Rijeka, 1946., str. 81

Također, zimi je bilo hladno jer istarske kamene kuće nisu građene za dužu zimu: „…kuće su kamenite, otporne na vjetar, ali je u njima zimi hladno kao u mlinu. Hrana je oskudna, jede se kukuruz, kaša od kukuruznog brašna, palenta, nešto krumpira i graha, mnogo broskve, malo nakiseljenog kupusa, ječmeni kruh. Najbolja seljačka kuća kolje samo jednog prasca, sva se slanina i meso soli, suho meso i kobasica moraju trajati, ako se svuda do žetve, bar do kopnje, slanina do novog prasca…“ 1

U seoskim kućama nije bilo mnogo namještaja. U kuhinji je bio veći drveni stol i stolice te postelja za starije i bolesne.  U sobama su bili nogari, posteljina od konoplje, veliki vuneni pokrivač.2

U Balotinoj kuhinji


1 Mate Balota: „Tijesna zemlja“, Istarska nakladna zadruga: Rijeka, 1946., str. 152

2 Josip Milićević:“Narodni život i običaji u djelima Mate Balote“, u: Književno djelo Mate Balote, Matica hrvatska: Zagreb, 1998., str. 199

Život je općenito bio težak. „Cijele noći na kiši, dane na mrazu, kopanje od jutra do mraka o Duhovima, kad su dani dugi, na suncu koje pali i peče do utrobe i srca. Na jesen biti mokar svaki dan, sušiti opanke, sušiti krožet i koret, uvečer pod uljenom svjećicom krpati opanke, drugi dan opet u opancima na kišu, u susnježicu, u blato, na mraz…“

 

S obzirom da Balota prati tri generacije, dolazi i do nekih promjena. Promjene nastaju u nošnji, načinu življenja i prehrani.  Velika novost je i početak školovanja djece.  Ovdje se govori o privatnoj školi koju je otvorio jedan postolar, a naknada za njegov trud bila je pšenica,ozimac, ulje ili vino. Roditelji su se teško odlučivali školovati djecu jer im onda ne mogu pomoći u kući i u polju.

Prije opisa Markove i Martinine svadbe pripovjedač život sela stavlja u povijesni kontekst, čime tumači naglu krv Rakljanaca, poteklih od uskoka i dinarskih doseljenika, koji su imovinu osvajali pljačkama i ubojstvima. Kao trag te prošlosti ostala je “zapaljivost” ljudi u svađama, sklonost tučnjavama, otimanje djevojaka…1

 

1 Sanja Franković: "Književno oblikovanje gospodarskih problema u romanu 'Tijesna zemlja' Mate Balote",Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 14/1 No. 14., 2018.str. 141

"Labinjani su bili starosjedioci, sedam, osam stotina godina na kršu prije Rakljanaca, Rakljanci su bili mletački doseljenici, prebjezi i uskoci, skoro svi iz 17. vijeka. Drukčiji im je bio život, druge naravi, druga nošnja, drugi govor. I fizički su se razlikovali. Rakljanci visoki, kršni ratari i svaštari, u dugačkim na albansku tijesnim bijelim hlačama, benavrekama, u obojcima i opancima, sa izvezenim košuljama i ukrašenim kaputima, Labinjani omaleni, skromni ovčari i mornari, u kratkim širokim hlačama do koljena i visokim bijelim bječvama. Rakljanci (...) hvalisavi, ponosni, svadljivi, užasne fizičke snage, osvetoljubivi, gostoprimljivi, razuzdani i raspjevani. Labinjani tihi, radini, štedljivi, škrti, blagi, plašljivi. Labinjani su zvali Rakljance Vlasima, za njih je cio taj kraj od Raše preko Kanfanara do Tinjana i Poreča bila divlja, neodmjerena, nedisciplinirana, polurazbojnička Vlašija. (...)"1

Nesigurnost znanja o prošlosti proteže se od obiteljske loze na seoski rod, narod, a onda i sve narode svijeta. Stoga je sudbina rakljanske zajednice tek dio nemirnih povijesnih kretanja: "Jadno je naše školsko znanje o nama. (...) Križanje krvi je najintimnija tajna ljudska, i tko može nešto pouzdano da kaže o čistoći krvi ne jednoga naroda, ne plemena, ni sela, nego jednog malog seoskog roda? Ljudi su se kroz stoljeća kretali, borili, otimali žene, silovali, kretali su se duž rijeka, plovili su morima, pristajali i odlazili, napredovali su po dolinama, povlačili su se, miješali i križali neprestano. Romani, Germani, Huni, Mongoli, Turci, Grci, Saraceni, Feničani, Židovi, Goti, Štajerci, Venecijanci, Francuzi i drugi prije njih i s njima i poslije njih išli su po ovim istim putevima po kojima hodamo mi danas, (...) križali se, plodili, umirali, ostavljajući tragove iza sebe i ti tragovi žive danas u nama. (...)"2

1 Mate Balota: „Tijesna zemlja“,Istarska naklada: Pula, 1983.,  str.61- 62

2 ibid.,  str. 63

BALOTINI PUTOPISI

 

Njegovi putopisi nastali su 30-ih godina za vrijeme fašističke talijanske vladavine u Istri, 40-ih tijekom rata i 50-ih u doba poraća.1

 

Labin i Labinština

U putopisu Balota raščlanjuje gospodarske promjene i novosti za fašističke uprave te promjene u ponašanju i karakteru ljudi. 2

„Čudnovatu moć ima i novac, mnogo jaču od dinamita i eksploziva, i taj se novac kotrlja nekako živo i bezglavo kao balote jarine po mareti od juga. I u tome kotrljanju novac glača ljude kao voda kamen, mijenja ih izvana i iznutra, deformira ih, razjeda im dušu, unakazuje ih moralno.“

 

https://croinfo.net/forum/index.php?topic=1964.90

Labin, 1925.      

 

Prisjeća se prošlosti, Matije Vlačića Ilirika i njegovih potomaka. Pita se koliko se mogu domaći ljudi oduprijeti denacionalizaciji i novim vrijednostima.

„U toploj noći na labinskom pločniku mislim na starog Matiju Vlačića, Flacija Ilirika, koji je na tom istom pločniku prije četiri stotine godina odlučivao da bježi iz Labina i da traži novu istinu Lutherove nauke u natmurenoj hladnoj Njemačkoj. Eto, taj Mate Vlačić je bio tada tu, i poslije toga četiri stotine godina su postojali Vlačići oko Labina(…) Da li mogu Vlačići i Diminići, i Fonovići  i Viškovići, da se odupru ovim novim tankovima denacionalizacije: novcu i novoj vanjskoj civilizaciji? Neku godinu mogu, ali trajno neće.“

U putopisu Barban i barbanština Balota govori o južnoj Istri u kojoj se osjeća agresivno potalijančivanje, dok u Puli to nije toliko izraženo.3

O tom nam svjedoči putopis Pula i Puljština.

„U Puli, po gostionicama, na ulici i na tržnici govori se otvoreno hrvatski(...)“

 

https://croinfo.net/forum/index.php?topic=1964.90

Vodnjan 1914. (Puljština)

 

Situacija u Pazinu je pak sljedeća: „Šuljam se do stare gazdarice kao tat. Ona me objeručke dočekuje i razdragano govori sa mnom hrvatski, ali njezina kći Aneta, naša nekadašnja drugarica, kaže da više hrvatski ne zna.“

Zadnji je ulomak preuzet iz putopisa Srednja Istra.

 

1 O putopisima govori Boris Biletić. Citati su preuzeti iz zbirke Na crvenoj istarskoj zemlji čiji je izbor tekstova napravio Mario Kalčić (Pula : Čakavski sabor : Istarska naklada ; Rijeka : "Otokar Keršovani" ; Rijeka : Edit, 1979.)

2 Boris Biletić: „Tematski svijet Balotinih putopisa“, u: Književno djelo Mate Balote, Matica hrvatska: Zagreb, 1998., str. 237

3  Ibid. 238

STARA PAZINSKA GIMNAZIJA

 

Balota govori o Pazinu za vrijeme talijanske okupacije i u djelu Stara pazinska gimnazija.

Gimnazija je djelovala  od 1899. i nastala je pod Austrijom, a nasilno je ukinuta 1919. Balota je i sam tu gimnaziju pohađao.

Svoj tekst o školi započinje opisom Pazinske kotline. Govori o društvenim te gospodarskim prilikama u Pazinu na prijelazu stoljeća.

 https://croinfo.net/forum/index.php?topic=1964.90

 Pazin 1897.

 

Naglasak je na političkim odnosima talijanske manjine i hrvatsko-slovenske većine i stranačkim borbama .1

Govori se o mladim ljudima koji su bili željni informacija, ali do njih nisu mogli doći u maloj pazinskoj sredini.

„Tražili su put da doznadu više nego što su im mogle dati škola i sredina, širi put znanja, više i jasne vidike, literaturu koja nije bila u školi dozvoljena, kritiku i referate o knjigama.“

Napominje da ljudi iz Pazina nisu spremni na revoluciju, već se mire s postojećim stanjem. Naravno, dio problema leži u spomenutom premalom dodiru s literaturom, ali i raznovrsnim pojedincima.

„Uopće je Pazin bio najmanje podesno mjesto da privikne ljude na borbu uopće… Trebalo je iz Pazina preći u grad, u pravi grad(…)“

Pravi, vrijedan susret s kulturom bili su posjeti kazališta iz Zagreba: „Za našu gimnaziju, osobito za đake koji se više nisu mogli oduševiti cirkusom, ipak je najveći događaj u godini bilo gostovanje Hrvatskog kazališta iz Zagreba.“

Premda se Balota divi gradskim obrazovanim i kulturnim ljudima, pokazuje oduševljenje radnicima i seljacima. Kritizira fratre i profesore iz svoje gimnazije jer ih smatra konzervativnima i krutima.

1 Boris Biletić: „Tematski svijet Balotinih putopisa“, u: Književno djelo Mate Balote, Matica hrvatska: Zagreb, 1998., str. 166

ČAKAVSKO DIJALEKTALNO STVARALAŠTVO

 

Čakavski literarni tijek javio se tridesetih godina, u vrijeme kad je u tradicionalnoj razvojnoj liniji našeg pjesništva dominirala socijalna poezija. Čakavsko dijalektalno stvaralaštvo nije se pojavilo kao reakcija na centralizaciju nacionalnih interesa nego kao rezultat doživljene humanističke angažiranosti kroz koju su se životne težnje težačkog ili polutežačkog elementa povezivale s akcijama i idejama našeg vremena.1

 

Nova čakavska poezija donosi emotivne argumente i na taj je način postala važan socijalno-kulturni glas postavši proizvod života. Dijalekt je toj poeziji udahnuo notu istine dobivši na taj način intimniju dimenziju kojim se ruralni život mnogo bolje može izraziti nego li modernim književnim jezikom. Njime se nastojala sačuvati prisnost, autentičnost i originalnost života malih posebnih svjetova.2

 

Dijalektalna poezija javila se kao izraz buđenja narodnog, nacionalnog i pučko demokratskog duha, koja je iznosila svoje socijalno pitanje. Čakavska poezija nosilac je autentičnog i prisnog ljudskog smisla , svakodnevica koja okružuje život čakavskog čovjeka.3

 

Pisana čakavska riječ u Istri ima dugu tradiciju, ali tek 1938. Godine Balotin Dragi kamen postaje temelj istarske dijalektalne lirike.4

 

1 Zvane Črnja: „Hrvatski Don Kihot“, "Otokar Keršovani": Rijeka, 1971., str. 203-204

2 Ibid., str. 205

3 Ibid., str. 228

4 Mario Kalčić (sastavio): „Istarska korabljica“, Čakavski sabor: Žminj, 1972.,  str. 5

BALOTINA POEZIJA

 

Mijo Mirković se na književnoj sceni pojavio 1930. godine koristeći pseudonim Mate Balota. U zagrebačkom tjedniku Istra objavio je tri čakavske pjesme Pramaliće, Roženice i Moja mati. S pojavom Balotine poezije javlja se novi kontinuitet poetskog stvaralaštva na čakavštini. Jedina Balotina zbirka pjesama Dragi kamen izlazi 1938. godine. 1

Prve pjesme objavljene su u istarskim emigrantskim časopisima. Nakon što su bile uvrštene u pregled regionalnog stvaralaštva Tadijanovićeve i Delorkove Antologije hrvatske moderne lirike 1933., objavljene su i u Antologiji nove čakavske lirike 1934. O Balotinim književnim počecima piše i urednik Antologije Ive Jelenović. Za Jelenovića su to bile pjesme jednostavnog i lakog izraza, dubokih misli i izrazito socijalno obojane u kojima se nazirala bol za otuđenim rodnim krajem, u koji se Balota nije smio vratiti zbog okupatorske vlasti.2

Poetski opus nastao između 1930. i 1937. potrebno je promatrati u kontekstu tog doba, prateći nekoliko razina na kojima funkcionira Balotina lirika. Prva razina odnosi se na utjecaj Gervaisa i Ljubića na Balotu kao čakavskog pjesnika. Druga razina odnosi se na Balotino pjesništvo u kontekstu cjelokupne hrvatske poezije tridesetih godina. Treća razina je ujedno i najbitnija i odnosi se na originalnost njegova poetskog opusa. 3

 

Miroslav Šicel: „Balotina lirika u kontekstu međuratne čakavske poezije“, u: Književno djelo Mate Balote, Zagreb: Matica hrvatska, 1998., str. 99

2 Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 166

Miroslav Šicel: „Balotina lirika u kontekstu međuratne čakavske poezije“, u: Književno djelo Mate Balote, Zagreb: Matica hrvatska, 1998., str. 100

 

 

Poput njegovih predratnih istarskih suvremenika bio je emigrant iz vlastitog zavičaja. Svojim stvaralaštvom kojim donosi nešto novo Balota se javlja nakon Vladimira Nazora, Pere Ljubića i Drage Gervaisa.4 Pjesnike je mučila prekinuta veza s rodnim krajem i duhovnim identitetom. Materinski jezik predstavljao je način da se sačuva identitet od gubitka svijesti i zaborava.5

Balota je svoju intuiciju i maštu uskladio s načinom kako njegovi težaci, ribari ili mornari osjećaju, doživljavaju i misle. Njegovi estetski oblici izgrađeni su emotivnim smislom, sredstvima i oblicima izražavanja kojima je raspolagala težačka civilizacija u Istri. Lirske pjesme proizlaze iz težačkog humanizma, isključivosti i aktivnog suprotstavljanja sustavu tadašnjega gradskog života.6

Čakavsko pjesništvo nastalo je iz potrebe da se opiše težački život pun snage, bijede i zanosa.7


4 Ibid., str. 103

5 Glorija Rabac-Čondrić: „Poetika istarskog egzodusa“, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Zadar, 1993.,  str. 249

6 Zvane Črnja: „Hrvatski Don Kihot“, Rijeka: "Otokar Keršovani," 1971., str. 199-200

7 Ibid., str 206

 

Bit njegove poezije proizlazi iz pjesnikovog emotivnog odnosa prema autentičnoj stvarnosti u Istri. Iskrenim emocijama pokazivao je privrženost svom kraju i svojim ljudima, uvjerenje da ništa na svijetu nije plemenitije od tog istarskog života, da nigdje nema takvih ljudi kakvi su naši težaci, mornari i kamenolomci.1

 

Motiv majke, zemlje, kamena i mora Balotin su poziv povratka samome sebi. Njegovi stihovi realistično oslikavaju osjećaje čežnje za rodnim krajem.2

 

 

Enciklopediji Jugoslavije Marin Franičević je za Balotu napisao: „Zbirka čakavskih stihova Dragi kamen ide u red najboljih ostvarenja čakavske lirike. Mirkovićevi stihovi sugestivno izražavaju, škrtim i jednostavnim rječnikom, nevolje, zanose i otpore istarskog seljaka.“3

 

Posebnost Balotina stvaralaštva je u tome da je on školovani težak koji je naučio kako se u književnoj formi oblikuju ideje.4

 

 

 

Od malena Balota je pokazivao afinitet prema poeziji. Godine 1907. objavljena mu je pjesma Kuraj koja sadrži prepjevani motiv junaštva vlastitog oca i drugih ribara, na putu od Kuja do Kalavojne, po jugu.

 

Prva četiri stiha prve Balotine pjesme glase:

 

Ive Belić i Matićov Mate

Z malim gucon iz Budave praše.

More buči, kraja se ne vidi,

Usip Rabac kako mrtvac blidi.5

 

 

 


1 Zvane Črnja: „Hrvatski Don Kihot,“ Rijeka: "Otokar Keršovani," 1971., str. 208

2 Miroslav Šicel: Balotina lirika u kontekstu međuratne čakavske poezije“, u: Književno djelo Mate Balote, Zagreb: Matica hrvatska, 1998., str. 105

3Tatjana Arambašin: „O stožernim temama književna djela Mije Mirkovića – Mate Balote“, u: Književno djelo Mate Balote, str. 219

Zvane Črnja: „Hrvatski Don Kihot“, Rijeka: "Otokar Keršovani", 1971., str. 286

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 110

Pjesme

Dragi kamen

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 6
Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 7

Pramaliće

Pjesmom je dokazao svoju poetsku zrelost izgnanog i neporaženog pjesnika koji svojim stihovima prenosi osjećaje o svom zavičaju, o izgubljenom proljeću.1 Povezuje sva osjetila koja u njemu bude ljubav prema rodnome kraju.

 

 

Oj pramaliće,

kako je lipo, kad počne nicati cviće,

kad počne pupati grabar, jasen i drinak,

a šparoge niču iz stine.

Koruna se zgusne, arija lipo zadaje,

nebo je modro i svitlo, vitar je mek i tepa.“

 

 

Izgnanički ton potvrđuje zadnjim stihovima.

„Oj, kako je lipo, tamo u istarskoj dragi,

pramaliće.“2

 

 

1 Marin Franičević: Postojanje dragog kamena“, u: Književno djelo Mate Balote, Zagreb: Matica hrvatska, 1998., str. 62

2 Mate Balota: Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 14
Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 15

Bez domaDaleki dom

Jedna je od najdojmljivijih izgnaničkih pjesama. Pjesma je po prvi put objavljena 1919.1

 

1 Mate Balota:Dragi kamen, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 128

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 58
Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 59

 

Govore da nisan fin

Siromaštvo je u pjesmi predmet ljudske empatije.

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 8
Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 9

Roženice

Roženice su glas domovine koji priča o teškim danima ispunjenim praznim džepovima, žuljavim dlanovima i nestašicom kruha. 

 

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 10
Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 11

Moja mati

U Balotinoj poeziji majka je vječna, brižna i bezuvjetna. Ona je ta koja je tuđu zemlju kopala, tuđe podove prala, godine svoga života drugima dala. Govoreći o svojoj majci ujedno progovara o svim majkama. Majka je samo jedna.

 

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 18
Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 19

Dragi kamen

Bez obzira na težinu golog života i surovog kraja u kojem se svaki čovjek za kruh mučno bori, svejedno je taj kamen dragi kamen jer su tu ostali dani mladi.

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 24
Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 25

Koza

Stihovima prenosi težinu situacije jedne obitelji. Brižna majka prohodala je četiri sata tisuću koraka i to na tašte ne bi li sinu rekla da im je jedina koza koja ih je hranila uginula.

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 82
Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 83

Dvi daske

Pjesma o ljudskoj bijedi i ljubavi, siromaštvu i smrti.1

 

1 Marin Franičević: Postojanje dragog kamena“, u: Književno djelo Mate Balote, Zagreb: Matica hrvatska, 1998., str. 93-94

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 68
Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 69

Ognjište

Majka i ognjište označavaju zaštitu, sigurnu luku nakon nemirnog mora.

Motiv majke, zemlje, kamena i mora Balotin su poziv povratka samome sebi. Njegovi stihovi realistično oslikavaju osjećaje čežnje za rodnim krajem.1

 

 

1 Miroslav Šicel: Balotina lirika u kontekstu međuratne čakavske poezije“, u: Književno djelo Mate Balote, Zagreb: Matica hrvatska, 1998., str. 105

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 139

 

 

 

 

 

 

 

 

U autorskom primjerku Balota je olovkom ispravio deset tiskarskih grešaka, a između pjesama Lipi tići i Božićni račun z gospodinon Benedetom stavio je nekoliko pera gardelina koje je uzgajao. Pera se i danas mogu tamo naći.1

 

 

 

 


1 Mate Balota:Dragi kamen, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 138

 

 

 

 

 

Tone Peruško, Balotin najbliži suradnik, u prvoj recenziji Dragog kamena, objavljenoj u emigrantskom časopisu Istra1938. godine pod naslovom Balotin i naš Dragi Kamen, piše o teorijskim ishodištima, estetici i smislu Balotine poetike.1

 

 

 


1 Mate Balota:Dragi kamen, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 174

 

 

 

 

Tone Peruško Balotin i naš Dragi kamen, "Istra", br. 29/1938. preuzeto 16.2.2024. s https://www.ino.com.hr/digitalizirana-gradja/novine

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 190

 

 

 

 

 

Prve pjesme objavljene su u istarskim emigrantskim časopisima. Nakon što su bile uvrštene u pregled regionalnog stvaralaštva Tadijanovićeve i Delorkove Antologije hrvatske moderne lirike 1933., objavljene su i u Antologiji nove čakavske lirike 1934. O Balotinim književnim počecima piše i urednik Antologije Ive Jelenović. Za Jelenovića su to bile pjesme jednostavnog i lakog izraza, dubokih misli i izrazito socijalno obojane u kojima se nazirala bol za otuđenim rodnim krajem, u koji se Balota nije smio vratiti zbog okupatorske vlasti.1

 

 

 

 

 

Glorija Rabac-Čondrić: „Poetika istarskog egzodusa“, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 1993.,  str. 166

 

 

 

 

 

 

Ogledom Lijepi mrtvac, objavljen u emigrantskom časopisu Istra krajem 1938., Balota piše reakciju na polemiku o sudbini čakavštine, koja je započela u hrvatskom tisku objavljivanjem Antologije nove čakavske lirike 1934. godine.1

 

 

 

 

 

 


1 Mate Balota: Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023., str. 165

 

 

Mate Balota „Lijepi mrtvac “, "Istra", br. 50-52/1938. preuzeto 16.2.2024. s https://www.ino.com.hr/digitalizirana-gradja/novine

Akademik Mijo Mirković

POPIS LITERATURE

 

 

 

Ante Tone Mirković: "Crtice i anegdote iz života Mije Mirkovića/ Mate Balote", Rijeka, XV. godina, svezak 1., 2010.

 

Boris Biletić: „Tematski svijet Balotinih putopisa“, u: Književno djelo Mate Balote, Matica hrvatska: Zagreb, 1998.

 

Glorija Rabac-Čondrić: „Poetika istarskog egzodusa,“ u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 1993.

 

https://www.gastronaut.hr/recepti/istarska-kuhinja/(30.10.2023.)

 

https://www.istra.hr/hr/gourmet/istarska-kuhinja/3575(30.10.2023.)

 

https://www.labin.com/lcplus/mate-balota--mijo-mirkovic-biografija-1138(23.10.2023.)

 

Josip Milićević: “Narodni život i običaji u djelima Mate Balote“, u: Književno djelo Mate Balote, Matica hrvatska: Zagreb, 1998.

 

Marin Franičević:“Postojanje dragog kamena,“ u: Književno djelo Mate Balote, Zagreb: Matica hrvatska, 1998.

 

Mario Kalčić (sastavio): „Istarska korabljica“, Čakavski sabor: Žminj, 1972.

 

Mate Balota: "Dragi kamen", akcentuirano izdanje, Amforapress Pula, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma "Mijo Mirković": Pula, 2023.

 

Mate Balota: „Tijesna zemlja“, Istarska nakladna zadruga: Rijeka, 1946.

 

Mate Balota: „Tijesna zemlja“, Istarska naklada: Pula, 1983.

 

Mate Balota: „Od Raklja do Londre“, Mathias Flacius: Labin, 2011.

 

„Mijo Mirković. Hommage uz 100. obljetnicu rođenja“, ur. Božo Rudež, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Zagreb, 2001.

 

Mijo Mirković: „Glavni uzroci gospodarske zaostalosti slavenskih naroda“, Dom i svijet : Zagreb, 2008.

 

Mijo Mirković: „Ekonomska historija Jugoslavije“. Pula : Rijeka, 1985.

 

Milan Rakovac: „Sinovi Istre“. Društvo hrvatskih književnika : Istarski ogranak : Pula : Istra, 2008.

 

Miroslav Šicel:“Balotina lirika u kontekstu međuratne čakavske poezije,“ u: Književno djelo Mate Balote, Zagreb: Matica hrvatska, 1998.

 

Sanja Franković: "Književno oblikovanje gospodarskih problema u romanu 'Tijesna zemlja' Mate Balote",Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 14/1 No. 14., 2018.

 

Tatjana Arambašin: „O stožernim temama književna djela Mije Mirkovića – Mate Balote,“ u: Književno djelo Mate Balote,

 

Zvane Črnja: „Hrvatski Don Kihot“, "Otokar Keršovani": Rijeka, 1971.

 

 

 

 

 

FOTOGRAFIJE

 

 

https://croinfo.net/forum/index.php?topic=1964.60

 

https://croinfo.net/forum/index.php?topic=1964.90

 

https://pixabay.com/photos/minestrone-soup-vegetable-soup-74303/

 

https://pixabay.com/photos/soup-vegetable-soup-minestrone-8021566/

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Mate_Balota#/media/File:MateBalota.jpg

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Mate_Balota#/media/File:Mirkovic_and_family.jpg

 

https://fet.unipu.hr/fet/o_fakultetu

 

Mate Balota: „Dragi kamen“, Pula: Amforapress: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", 2023.

 

Mate Balota „Lijepi mrtvac “, "Istra", br. 50-52/1938., https://www.ino.com.hr/digitalizirana-gradja/novine

 

Tone Peruško „Balotin i naš Dragi kamen“, "Istra", br. 29/1938., 

https://www.ino.com.hr/digitalizirana-gradja/novine