Mnogo se raspravljalo o Zagorkinoj godini rođenja. Datum Zagorkinog rođenja riješen je tek 2006. godine, kada je Slavica Jakobovič Fribec objavila točne podatke nakon što je istražila Knjige rođenih: „Marija Jurić, krsnim imenom Mariana, rođena je 2. ožujka 1873. u plemićkoj kuriji Negovec u blizini Vrbovca, kao kći Josipe rođ. Domin i Ivana Jurića, kasatora dobra Negovec u posjedu Ivana grofa Erdödyja, Marijina krsnog kuma“.1 Najčešće se spominju tri godine njezina rođenja: 1873., 1876. i 1879. godina. Sama je Zagorka često doprinosila stvaranju tajanstvenosti o svom rođenju izbjegavajući navesti točne podatke i demantirati netočne.2
Rođena je u dobrostojećoj obitelji. Njezin otac bio je upravitelj imanja baruna Geze Raucha, Héderváryjevog kuma. Budući da je bio uspješan upravitelj Rauchova imanja, Jurić je imao i ugledan društveni položaj, a samim time i dobro imovinsko stanje.3
Tijekom svoga života Zagorka je prolazila kroz tri patološka stanja koja je trebalo nadrasti, ljubomoru, škrtost i mušku superiornost, da bi sačuvala dostojanstvo, individualnost i slobodu. Patologija ljubomore pratila ju je zbog majčine opsesivne ljubomore koja je narušavala odnos sa suprugom, a time i odnos s obitelji ispunjen nasiljem, teškim riječima i optužbama. Krenuvši u školu, pronalazi bijeg od okrutne svakodnevice. Zagorkino školovanje trajalo je devet godina i bila je odlična učenica. Školovanje je započela privatnom podukom zajedno s plemićkom djecom u Rauchovu dvorcu, nastavila u Varaždinu, te završila u samostanu Sestra milosrdnica u Zagrebu.
Bez obzira na to što je bila natprosječno darovito dijete te pisala odmalena i pokretala učeničke novine, roditelji joj nisu bili u mogućnosti omogućiti daljnje školovanje. Nakon šest godina školovanja u Zagrebu, na majčino inzistiranje, roditelji su je povukli na imanje, gdje je neko vrijeme pomagala ocu u vođenju poslova.
Još kao maloljetnica prisilno je udana za mađarskoga činovnika, kojega gotovo nije niti poznavala. Udajom se nije usrećila jer joj je suprug bio patološki škrtac. S njim je otišla u Mađarsku, a dogovoreni brak završio je Zagorkinim živčanim slomom. Nakon tri godine pobjegla je od muža, najprije u Srijemsku Mitrovicu kod ujaka, a potom u Zagreb.4
Nesretne okolnosti nisu joj dozvolile da potone i izgubi sebe. Da bi očuvala slobodu, samostalnost, individualnost i pravo na vlastitu egzistenciju, okreće se radu i učenju kao aktivnostima u kojima pronalazi sebe, kao izvor svega, i sredstvo kojim se odupire okolini.5
Postojeće stanje trebalo je prihvatiti kao nešto od čega se kreće prema slobodi, a ne kao nešto na što je čovjek osuđen. Sebe je postavila nasuprot svijetu, ali i općenito položaj žene u tom svijetu. Oblikujući svijet prema sebi, nije bila spremna na kompromise jer su oni za nju značili negaciju osnovnih vrijednost - individualnu nezavisnost i slobodu subjektivnosti.6
1 prof. Jakobović-Fribec, Slavica (2014.). Da je danas živa Zagorka bi pisala sapunice?. Zrnca mudrosti uz šalicu kave. Preuzeto 18.4.2023. s https://zmusk.wordpress.com/ponedjeljkom-na-kavi-sa/prof-slavicom-jakobovic-fribec-17-03-14/
2Lasić, Stanko.Književni počeci Marije Jurić Zagorke (1873-1910). Znanje. Zagreb: 1986., str. 11
3 Ibid., str. 16
4 Ibid., str. 24
5 Lasić, Stanko.Književni počeci Marije Jurić Zagorke (1873-1910). Znanje. Zagreb: 1986., str. 23
6 prof. Jakobović-Fribec, Slavica (2014.). Da je danas živa Zagorka bi pisala sapunice?. Zrnca mudrosti uz šalicu kave. Preuzeto 18.4.2023. s https://zmusk.wordpress.com/ponedjeljkom-na-kavi-sa/prof-slavicom-jakobovic-fribec-17-03-14/
Zagorka je pisala i polemičke tekstove u kojima se zalagala za ravnopravnost spolova i ženska prava - pravo glasa za žene, na obrazovanje, profesiju i imovinu. Tekstove je objavljivala pod različitim, često muškim, pseudonimima (Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica). Najpoznatiji pseudonim izabrala je zbog ljubavi prema hrvatskom puku.
Na nagovor i pod pokroviteljstvom biskupa Strossmayera oko 1910. počela je pisati povijesne romane. Zbog toga se povukla iz novinarstva, a u zagrebačkim, bečkim i budimpeštanskim arhivima istraživala je građu koja joj je poslužila u pisanju romana. Nakon objave Gričke vještice dobila je nadimak „grička vila“, a nakon objave Gordane „kraljica Hrvata“. 1
Zagorkini romani bili su dio društvenog angažmana, prosvjetiteljskog i patriotskog nadahnuća i aktivne borbe za nacionalnu nezavisnost u protunjemačkoj kampanji. U pisanju povijesnih romana podržavao ju je biskup Josip Juraj Strossmayer financirajući tiskanje i preprodaju prvih njezinih knjiga, pripovijesti Roblje i romana Vladtko Šaretić.2
Mnogi Zagorkini romani izlazili su u nastavcima kao podlistak u različitim novinama. Grička vještica izlazila je u Malim novinama, Kaptolski antikrst i Modri đavo u Hrvatskoj metropoli, Republikanci u Ilustrovanom listu, a Plameni križari u Jutarnjem listu. U romanima koji su izlazili u nastavcima razvila je posebnu tehniku rasta napetosti i prekidanja radnje u najnapetijem trenutku kako bi održala čitateljski interes.3
Prepuni su dinamičkih motiva i formula posuđenih iz ljubavnih, avanturističkih, gotskih i viteških romana. Fabule su razgranate, a važnu ulogu imaju sredstva za stvaranje i zadržavanje napetosti kao zagonetna ubojstva, spas u zadnji čas, uvođenje likova koji mijenjaju identitet, kobne slutnje, nagli obrati, različiti efekti iznenađenja, krađa važnih pisama, oživljavanje već mrtvih likova, stalna iskušenja glavnog junaka…4
1prof. Jakobović-Fribec, Slavica (2014.). Da je danas živa Zagorka bi pisala sapunice?. Zrnca mudrosti uz šalicu kave. Preuzeto 18.4.2023. shttps://zmusk.wordpress.com/ponedjeljkom-na-kavi-sa/prof-slavicom-jakobovic-fribec-17-03-14/
2Nemec, Krešimir. Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. Znanje. Zagreb: 1998., str. 74.
3 Ibid., str. 76
4 Ibid., str. 77
ZAGORKA – jedan je od pseudonima Marije Jurić kojeg je preuzela iz rodoljubnih razloga.
GORDANA – Lijepa i odvažna glavna junakinja serijala Gordana – Kraljica Hrvata. Ime dolazi od riječi gorda, a znači ponosna.
DAMIR – Gordanina ljubav. Dolazi od riječi dati i mir, a znači davatelj, nositelj mira.
SINIŠA – Lik iz Gričke vještice. Trenkovčasnik i pandur, mlad i neustrašiv, plemenit i pošten. Ime dolazi od riječi sin.
VJERAN – Plemić Vjeran Keglević glavni je muški junak u romanu Jadranka. Ime Vjeran izvedeno je od imenice vjera i znači onaj koji je vjeran.
DORJA – Ženski lik iz romana Plameni inkvizitori. Dorja je oblik imena Doroteja, a dolazi iz grčkog jezika i znači dar Božji.
JADRANKA –Ime je nastalo od imena Jadranskog mora.
TAJANA – Ženski lik iz Plamenih inkvizitora, a dolazi od riječi tajna.4
1 Đorđević, Bora. Zagorka: kroničar starog Zagreba. Stvarnost. Zagreb: 1965., str. 13
2 Ibid., str. 9
3 Ibid.
4 Preuzeto 17.4.2023. s https://diva.vecernji.hr/lifestyle/znate-li-da-se-prije-nijedan-hrvat-nije-zvao-damir-niti-ijedna-hrvatica-gordana-marija-juric-zagorka-zasluzna-je-za-brojna-hrvatska-imena-19118
Bibliografija
Đorđević, Bora. Zagorka: kroničar starog Zagreba. Stvarnost. Zagreb: 1965.
Lasić, Stanko.Književni počeci Marije Jurić Zagorke (1873-1910). Znanje. Zagreb: 1986.
Nemec, Krešimir. Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. Znanje. Zagreb: 1998.
Sklevicky, Lydia. Konji, žene, ratovi. Druga. Zagreb: 1996.
Fotografije i drugi slikovni materijal:
Hajduk, Tina (2023.). Znate li da se prije nijedan Hrvat nije zvao Damir niti ijedna Hrvatica Gordana? Marija Jurić Zagorka zaslužna je za brojna hrvatska imena. Preuzeto 17.4.2023. s https://diva.vecernji.hr/lifestyle/znate-li-da-se-prije-nijedan-hrvat-nije-zvao-damir-niti-ijedna-hrvatica-gordana-marija-juric-zagorka-zasluzna-je-za-brojna-hrvatska-imena-19118
Jakobović-Fribec, Slavica (2014.). Da je danas živa Zagorka bi pisala sapunice?. Zrnca mudrosti uz šalicu kave. Preuzeto 18.4.2023. s https://zmusk.wordpress.com/ponedjeljkom-na-kavi-sa/prof-slavicom-jakobovic-fribec-17-03-14/
Jarmoluk, Michal. Old books. Preuzeto 20.4.2023. s https://pixabay.com/photos/old-books-book-old-library-436498/
Nekić, Nevenka (2012.). Povijest ženskim rukopisom: Marija Jurić Zagorka. Preuzeto 20.4.2023. s httpps://zagorkinkutak.wordpress.com/multimedija/povijest-zenskim-rukopisom/
Peter H. Typewriter. Pixabay. Preuzeto 20.4.2023. s https://pixabay.com/photos/typewriter-write-tap-keys-paper-3711589/
Stari hrvatski časopisi. Portal digitaliziranih časopisa. Preuzeto 20.4.2023. s http://dnc.nsk.hr/journals/LibraryTitle.aspx?id=23ec3af4-8916-49fe-839c-8eca24fa4432&y=1940&m=10&d=1&n=10#
Zagorkin kutak. Novinarski rad. Preuzeto 20.4.2023. s https://zagorkinkutak.wordpress.com/novinarski-rad/
Zagorkin kutak.Tumblr. Preuzeto 20.4.2023. s https://zagorkinkutak.tumblr.com/