Mirković kao ekonomist
Mislim biti novinar, profesor i političar, možda nešto od toga, a možda sve to...
Treba raditi za sebe, za roditelje, za narod, za sve.
Treba i pošteno uživati, ali ne škoditi nikome.
…Treba biti dobar čovjek...1
Mijo Mirković, 17. 6. 1919.
Najistaknutiji hrvatski ekonomski stručnjak prve polovice 20. stoljeća. Utemeljitelj je moderne ekonomske znanosti. Stvarao je dulje od 40 godina (1917. - 1963.).
Bila me uhvatila groznica rada, čitanja, prevođenja, samostalnih bilježaka, lokalnih vijesti, feljtona, uvodnih članaka...2
Mijo Mirković
Sve znanstvene i stručne radove potpisivao je pravim imenom. Ime Mije Mirkovića tiskano je prvi put 1906. u Mladom Istraninu. Seriju podlistaka Istra se mijenja 1937. i 1938. u Istri potpisuje kao Miho Krvavac.
1 Mirković, Ante Tone. Crtice i anegdote iz života Mije Mirkovića / Mate Balote. Godina XV., svezak 1. Rijeka, 2010. Str. 49.
2 Mijo Mirković. Hommage uz 100. obljetnicu rođenja, ur. Božo Rudež. Zagreb : Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001. Str. 359.
Ekonomsko obrazovanje
Tadašnja svijest o okolnostima socijalne sredine potaknula je Mirkovića da upiše studij ekonomskih znanosti, realnu i životnu znanost.
Godine 1921. upisuje ekonomske i društvene znanosti u Frankfurtu na Majni gdje sluša predavanja prof. Franza Oppenheimera. Prelazi na Filozofski fakultet u Berlinu - Odjel za ekonomiju da bi slušao prof. Wernera Sombarta. Obojica čuvena profesora liberalnih ideja bili su poznati marksisti.
Doktorirao je na Fakultetu ekonomske i društvene znanosti u Frankfurtu na Majni 1923. godine pod mentorstvom prof. Oppenheimera, disertacijom na temu O glavnom razlogu zaostalosti slavenskih naroda.
1 Rakovac, Milan. Sinovi Istre. Pula : Istra, Društvo hrvatskih književnika, Istarski ogranak, 2008. Str. 28.
Kako bismo razumjeli njegove znanstvene početke, važno je spomenuti njegovu doktorsku disertaciju ekonomskih znanosti
Vom Hauptgründe der geringen wirtschaftlichen Leistungsfähigkeit der slavischen Völker / Glavni uzroci gospodarske zaostalosti slavenskih naroda.
Disertacija je predana 5. ožujka 1923. s naznakom: Mijo Mirković, aus Rakalj in Istrien.1 Radnju je obranio iste godine u Frankfurtu na Majni. Tada je imao 25 godina.
Radi se o složenom i vrlo opsežnom djelu u kojem je pisao o glavnim uzrocima gospodarske zaostalosti slavenskih naroda. Napisana je na njemačkom jeziku, obuhvaća 141 stranicu, napisana u dva dijela, a svaki dio sadrži tri poglavlja.
Zahvaljujući predavanjima profesora Oppenheimera i Sombarta disertacija je pod utjecajem Maxa Webera s čijim se opusom Mirković susretao i koristio za pisanje rada. Weberov utjecaj vidljiv je već u naslovu njegove disertacije.
Nikad objavljena, dugo nepoznata široj znanstvenoj javnosti, iako se Mirković koristio njezinim osnovnim tezama u svojim drugim djelima. Za vlastite potrebe u uvid u Mirkovićev rad Anđelko Runjić1 dao je prevesti disertaciju na hrvatski jezik prije 55 godina.
Iako je rad napisan prije 100 godina, problematika disertacije ostala je aktualna.
1 https://www.enciklopedija.hr/clanak/runjic-andjelko#clanak (27.2.2024.)
Korijeni Mirkovićeva znanstvenog opusa1
Korijene Mirkovićeva znanstvenog opusa nalazimo u životnim okolnostima u kojima je živio. Imao je tri misaona uzora:
- Kao učenik Pazinske gimnazije bio je uvjerenja da se ideali nacionalnog razvoja mogu ostvariti izlaskom iz Austro-Ugarske Monarhije te ostvarenjem južno-slavenskog jedinstva.
- Utjecaj gospodarskog razvoja i prilika u Češkoj tijekom Prvog svjetskog rata, gdje je evakuiran sa svojom obitelji (1916.-1919.). U Masarykovom kulturnom preporodu vidio je vrline koje bi mogle riješiti problem malog, zaostalog naroda. Ponesen je bio uvjerenjem da se mali narod afirmira radinošću, marljivošću i poslovnošću, u kojem postoji sustav u radu, jer djela i primjeri odgajaju ljude i narod, a ne riječi i razna uputstva. Tako su se gradili čvrsti temelji koji traju stoljećima.
- Utjecaj tadašnjih njemačkih ekonomista i sociologa na njegova ekonomska gledišta (F. Oppenheimer, W. Sombart i K. Weber; 1920.-1923.). Preciznost u formuliranju problema te jasnoća rješavanja odlike su koje su prenijeli i na Mirkovićev stil.
1 Mirković, Mijo. Održanje seljačkog posjeda i druge agrarno-ekonomske studije. Zagreb : Dom i Svijet : Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005. Str. 12-18.
Bogat znanstveni opus
Živio je prema načelu da su sudbina i priznanje malog naroda moguća samo ako rade više od ostalih i pritom budu sretni, čemu svjedoči i njegov veoma opsežan i raznovrstan ekonomski opus.
Smatrao je da su prirodni uvjeti i osobine ljudi dva presudna čimbenika za ekonomsku produktivnost svakoga naroda.
Mirković je bio vizionar, kritičan, iskren i beskompromisan u traženju i iznošenju znanstvene istine. Njegova su znanstvena djela svestrana, suvremena i vrijedna.
S ciljem da prikaže stvari što realnijima, bavio se raznim disciplinama, nastojeći uvijek dati svestranu obradu.
Za bolji privredni i društveni razvoj svoje zemlje posvetio joj je svo svoje znanje u rješavanju ekonomskih problema.
Tijekom više od trideset godina sveučilišnog rada glavno područje njegova interesa bila je ekonomika Jugoslavije. Najviše je stvarao na području ekonomske politike, povijesti, geografije, primijenjene sociologije, povijesti ekonomskih doktrina.
Mirkovićev pokušaj da se unese racionalan sustav vrijednosti u sredinu nije bio lak. Stanovništvo je bilo zaokupljeno nacionalnim razmiricama, više od polovice stanovništva bila je nepismena (1921.). Čitalo se malo, a znanstvena literatura se rijetko izdavala. Prethodnika u ekonomskim znanostima jedva da je i imao. Nedostajalo je tradicije na području ekonomske znanosti, privredne razvijenosti i discipline. U vrlo je nepovoljnim prilikama Mirković počeo raditi na sustavu ekonomskih znanosti u nas.
Prije nego što se posvetio sveučilišnom pozivu, radio je u dobro vođenim privrednim organizacijama u kojima je učio o funkcioniranju i organizaciji poduzeća.
Područja Mirkovićeva interesa
Udžbenici
Najveći doprinos Mirkovića znanosti jest u njegovih devet udžbenika što se odnose na ekonomsku politiku, odnosno primijenjenu ekonomiju. Pisao ih je između 1928. i 1941. godine te poslije 1945. Sveukupno je napisao 12 udžbenika.
Mnogi od njegovih udžbenika bili su prvi takvi udžbenici u Jugoslaviji, temeljni izvor za sve kasnije radove iz pojedinih područja. Sačinjavali su zaokružen sustav ekonomske politike kakav nije viđen do tada, ali ni kasnije. Napisani svježim literarnim izrazom i živošću, na razini znanosti uz primjenu pedagoških kriterija.
Značajniji udžbenici1
Ekonomika agrara FNRJ. Ukazuje na nedostatke sustava velikih državnih gospodarstava i na osnovne mjere agrarne politike koje bi trebalo poduzimati u Jugoslaviji da se ostvari socijalistički preobražaj naše poljoprivrede.
1 Žuvela, Ivo. Mirkovićevo znanstveno djelo. U Znanstveni skup Susreti na dragom kamenu 1973. Pula : OOUR Glas Istre Pula, 1973. Str. 12-19.
Uvod u ekonomiku FNRJ. Predstavlja sintezu svih njegovih uvida o privredi Jugoslavije na prijelazu u izgradnju racionalne socijalističke privrede. Udžbenik je nastao na temelju njegovih predavanja koja su bilježili studenti. Bilješke su studenti pokušali umnožiti za potrebe ispita, ali se zbog njihovih često iskrivljenih stavova i podataka naljutio pa je bilješke dotjerao i dopunio te objavio kao udžbenik.
Područja Mirkovićeva interesa
Ekonomske doktrine. Udžbenik Razvoj ekonomske misli u XIX vijeku (1938.). U tom radu daje pregled glavnih ekonomskih pravaca i važnijih ekonomskih teoretičara 18. i 19. stoljeća.
Dao je svoj doprinos i ekonomskoj geografiji u studiji O nekim pitanjima ekonomske geografije FNRJ i u mnogim radovima o poljoprivredi.
Ekonomska povijest - veoma važno i veliko područje Mirkovićeva istraživanja.
Ekonomska historija Jugoslavije (1958.). Najveće njegovo djelo s tog područja. Jedinstven sveučilišni udžbenik u kojem je prvi dao zaokruženi i funkcionalno povezani pregled ekonomske povijesti naroda Jugoslavije. Pisana jasnim i preglednim stilom nametnula se kao znanstveno djelo čitano generacijama mladih. Nastala je na temelju predavanja.
Ekonomska struktura Jugoslavije 1918.-1941. (1950. i 1952). Manja monografija. Kao posebno poglavlje u Ekonomska historija Jugoslavije u kojem daje briljantnu analizu privredne strukture i ekonomske politike predratne Jugoslavije.
Područja Mirkovićeva interesa
Kulturna povijest Jugoslavije. Njegovo životno djelo Matija Vlačić Ilirik. Uspio ga je dovršiti prije smrti i objaviti u izdanjima JAZU. Mirković je još od studentskih dana, dok je stanovao u Frankfurtu na Majni, svakodnevno prolazio ulicom u kojoj se nalazio samostan Bijelih Gospođa u kome je umro Vlačić bolestan i jadan u 55. godini života, pa sve do svoje smrti bio zaokupljen njegovim životom i djelom.
Na tadašnjem ugroženom istarskom tlu Mirković je u Vlačiću vidio najbolje i najjače osobine našega naroda u Istri, a to su radinost, odanost i vjernost.
Također, objavio je velik broj rasprava, studija i članaka o aktualnim problemima u nas i u svijetu.
Iz političke i kulturne povijesti objavio je monografiju o Tomi Masaryku (1930), raspravu o rješavanju slovačkog pitanja (1928.), predgovore nekim istarskim publikacijama, Stara pazinska gimnazija, Puna je Pula itd.
Kao glavni urednik pripremio je i organizirao izdavanje Spomenice u počast 40-godišnjice osnivanja Saveza komunista Jugoslavije 1919-1959 u izdanju JAZU.
Unutar Spomenice objavio je Mirković tri svoja priloga od kojih su dva članka veoma važna: Ekonomsko mišljenje i Primjena naučne spoznaje u ekonomskoj politici. U tim je člancima Mirković dao/prenio svoje cijelo životno, znanstveno i praktično iskustvo kao ekonomist.1
Mirkovićeva bibliografija sadrži stotine naslova. Tijekom života napisao je 51 knjigu. Popis naslova vidljiv u katalogu GKC-a : https://bit.ly/3HOjFy6.
Radove o Mirkoviću brojimo na tisuće naslova.
1 Žuvela, Ivo. Mirkovićevo znanstveno djelo. Znanstveni skup Susreti na dragom kamenu 1973. Pula : OOUR Glas Istre Pula, 1973. Str. 15.
Značajnija znanstveno-stručna djela:
- 1931. Trgovina i unutrašnja trgovinska politika
- 1932. Razvoj naučne misli u XIX vijeku
- 1933. Saobraćajna politika
- 1934. Zanatska politika
- 1935. Uvod u ekonomsku politiku
- 1936. Industrijska politika
- 1940. Agrarna politika
- 1950. Ekonomika agrara FNRJ
- 1952. Seljaci u kapitalizmu
- 1958. Ekonomska historija Jugoslavije
Književno-znanstvena djela:
- 1938. Flacius - dobro je prihvaćeno, ali je odmah izazvalo polemike. Mirković u djelu naglašava Vlačićevo hrvatsko podrijetlo. Ističe kako se za razliku od Hrvata drugi narodi stoljećima bave Vlačićem.
- 1957. Matija Vlačić
- 1960. Matija Vlačić Ilirik - za tu je monografiju 1960. dobio nagradu hrvatskoga Sabora za životno djelo na području znanosti.
- 1980. Matija Vlačić Ilirik I-II - posmrtno objavljena monografska cjelina.
Izvor: Balota, Mate. Od Raklja do Londre. Labin : Mathias Flacius, 2011. Str. 208.
- 1954., 1960., 1981., Puna je Pula : dokumentarno-memoarska proza s beletrističkim elementima. Kronološki iznosi povijest Pule 1918., ujedno i najburnije razdoblje Mirkovićeva života. Za to je djelo 1955. dobio saveznu književnu nagradu.
Susreti na dragom kamenu
- znanstvena, stručna i kulturna organizacija -
U spomen Mije Mirkovića od 1968. redovito se održava znanstveno-kulturni skup Susreti na dragom kamenu.
Skup su osnovali njegovi suradnici, studenti te štovaoci diljem zemlje s ciljem revalorizacije ključnih dijelova njegova iznimnog opusa čije rezultate radova koriste i danas. Osim proučavanja djela i života M. Mirkovića Skup također proučava ekonomske, političke, etničke i socijalne probleme Istre i Hrvatske. Mjesto je to susreta brojnih znanstvenika i stručnjaka iz različitih znanstvenih područja, ponajviše ekonomista.
Ekonomski fakultet u Puli
Mije Mirković zaslužan je za osnivanje većih ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj i široj regiji, pa tako i za osnivanje današnjega Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković u Puli koji nosi njegovo ime.
Najprestižnija nagrada za znanstveni rad s imenom Mije Mirkovića dodjeljuje se više od 40 godina svake godine 1. prosinca na Dan Fakulteta.
